Fermijev paradoks danas
Sedma ovogodišnja tribina u ciklusu znanstvenih tribina Eppur si muove posvećena je Fermijevom paradoksu. Fermijev paradoks proizlazi iz naizgledne nepomirljivosti empirijski utemeljenih procjena o raširenosti inteligentnog života u svemiru s odsustvom bilo kakvih tragova o njegovom postojanju. Kako objasniti „veliku tišinu“ ili „nijemost svemira“ - unatoč više od pola stoljeća trajanja projekta SETI i sličnih pokušaja sustavne potrage za tragovima izvanzemaljske inteligencije? Trebamo li revidirati optimistične procjene ili ostati pri tim procjenama i nijemost svemira objasniti posebnim okolnostima koje onemogućuju detekciju postojanja izvanzemaljskih civilizacija? Danas je teže ostati ravnodušan prema ovoj dilemi nego što je to bilo prije 68 godina - kada se slavni fizičar Enrico Fermi, navodno pred grupom svojih kolega, poigrao brojkama i eksplicitno formulirao zagonetku koja je prema njemu dobila ime. Što se od tada promijenilo? Zahvaljujući novim metodama detekcije egzoplaneta danas možemo dati daleko pouzdanije procjene o broju potencijalno nastanjivih tijela u našem galaktičkom susjedstvu nego što smo to mogli prije. A te procjene ne samo da ne opovrgavaju prvotni optimizam Enrica Fermija, odnosno njegovih kasnijih sljedbenika (poput Franka Drakea i Carla Sagana), već ga, naprotiv, podupiru. Ipak, čini se da te nove spoznaje nisu pridonijele smanjenju jaza između ekstremnih stajališta - „optimista“ i „pesimista“ - u raspravi o Fermijevom paradoksu. Zašto je to tako, zašto odsustvo dokaza u danom slučaju nije dokaz odsustva, i na koje se neempirijske („filozofske“) pretpostavke oslanjaju predstavnici i jedne i druge strane, tema je naredne tribine Eppur si muove u organizaciji Knjižnica grada Zagreba. Urednik i voditelj tribine: Tomislav Janović, docent na Odsjeku za filozofiju i Odsjeku za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Sudionici tribine: Kristina Šekrst, doktorandica filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, Vibor Jelić, astrofizičar s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Urednica ciklusa tribina Ismena Meić. Tribina je održana u srijedu, 12. prosinca 2018. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.
Пікірлер: 22
Od svih, ali baš svih, a pogledao sam ih jako puno, iz ove knjižnice, ova gospodična me je jedina uz akademika Para , ono, baš zaintrigirala. Svaka čast!!!
Nema Velikog praska! Amen.
@tonijurisic8200
2 ай бұрын
Ti kaza..
Predavač ne govori o tom koliko Zemlja proizvodi toplote u svojoj unutrašnjosti, odnosno svugdje gdje se čestice kretajući trljaju jedna od drugu, te tim trenjem nasjtaje proizvodnja određene količine toplotne energije. Toplota se prizvodi prilikom trenja u zavisnosti od brzine kretanja čestica i pritiska pri tom trenju. Čovječanstvo treba shvatiti da najveća količina energije mijenja oblik u toplotnu energiju prilikom trenja kao i sudaranja čestica što je opet oblik trenja u cjelokupnom svemiru. Život na Zemlji se je razvio najviše zahvaljujući tom procesu koji je konstantan. Kako se je razvio život u dubini okeana ili kori Zemlje gdje sunčeva svjetlost nikako ne dopire, tako se život može razviti i na planetama lutalicama koje ne kruže oko zvijezda pod određenim uslovima. Zamislimo da se van neke galaksije nađe jato planeta koje kruže oko zajedničke težišne tačke i roriraju oko svojih osa različitim brzinama. Uslijed gravitacionog djelovanja svake planete na svaku planetu došlo bi obavezno do velikih gravitacionih djelovanja na svaku česticu na tim planetama. Vjerovatno bi dio gasovitog omotača ponekad sa jedne planete prelazio na drugu, nastajale bi različite veličine plima i oseka tekućina na tim planetama a jezgra bi konstantno mijenjala svoj položaj unutar tih planeta. Sav taj proces bi izazivao ogromno trenje unutar tih planeta te bi one najvjerovatnije proizvodile dovoljno toplote da dugoročno podrže proces kretanja čestica i razmjenu toplotne energije između čestica. To bi bio veoma dobar preduslov za nastanak i održavanje života. Ljudi konstantno pričaju o životu na osnovu onog kako se kod nas razvio život na površini Zemlje gdje imamo mnogo ;vodika, kisika, ugljika....Trebamo shvatit, tamo gdje ima energije u raznim oblicima život će iskoristiti materiju koja je tu za nastanak( ustvarnosti trebamo se dobro zamisliti da li je energija u stvarnosti život a materija je samo prevozno sredstvo).
Ajmo reć ovako Zamislimo neku super razvijenu civilizaciju, i dajmo joj oznaku 100, sad uzmimo ljudsku civilizaciju iz 1500 god, dajmo joj oznaku 1, A mi smo danas na kom broju, pa. 1.15, i to baš uz veliki optimizam, A kome mi to šaljemo poruke, I ko nam to treba odgovorit, Što dulje signal putuje , sve dublje ide u prošlost, Mislim da će trebat još par stotina godina razvoja da pokrenemo ove teme, do tad ajmo naseć drva i podložit pećku pa skuhati dobru večeru i pogledati dobar film o svemirskim putovanjima....
Одлично предавање.
Kontrakcija prostora omogucava veci predjeni PUT za isto vreme .
Tako tako mladi i lijepi i pametni..... A pojma nemaju o 95% svemira!!! I onda to proglase TAMNOM energijom i TAMNOM materijom! Zašto jednostavno ne priznate? I kažete: Ma pojma nemamo!!!!
Ja sve nekako ocekivao taj najavljeni zenski osvrt na temu emisije koji se nije razotkrio.Slazem se sa prisutnim gospodinom koji je komentarisao sa quantnog nivoa, cak mi je on najblizi stvarnim mogucnostima paralelnih postojanja. Vratite etar u fiziku pa Jovo - nanovo. Ovo ne vodi nicemu, samo prazna interesantna razglabanja onoga cega smo se svi nacitali do besvesti.
Ovaj Raos me iritira do nebesa. Uvijek je svakom loncu poklopac. A seronja je totalni. Načitan je, istina je. Ali koji je njegov doprinos znanosti??? Samo prosipa tudja znanja! Ali lijepo ga je poklopio ovaj mladac. Baš mi je drago.
Snimajte folije . Ne snimajte ljude.
Visok sam 184 cm +- 2 cm , vjerojatnije minus (starim). A nisam visok od 100-400cm!!! Tj jesam unutar tih gabarita. Ali gospodo naučnici vi čvrsto tvrdite za našu galaksiju od 100-400 milijardi zvijezda, za svemir od 100-400 milijardi galaksija?!? Dajte se malo uokvirite u nekakve realnije okvire +- 2-4%.
@draganblaskovic1426
9 күн бұрын
Ma ja, vidi se da nije nesto narocito pametan, ne tvrdim da je glup, uostalom puno cita. Ako sad ne mogu utvrdit okvirni broj zvijezda i ako postoje sve metode i tehnicke mogucnosti. Znaju sve zvijezde u radijusu 100 svjetlosnih godina i sad ko bojagi ne mogu izracunan broj u galaksiji , a svaki 3 minuta veli koliko je velika😂😂😂😂😂😂😂
Ova ženska govori prebrzo ,guta riječi,Krišto,netko je mora naučiti kako se govori pred publikom,jasno,polako,razgovjetno,ne priča o kuhanju graha.
@ic.01
2 жыл бұрын
Nisam nikakav sexualni manijak niti homofob. Ali zanimljivo bi bilo vidjeti kako se ona poigrava sa svojim partnerom. Mačka i miš. Nek mi oprosti na bujnoj mašti!!!
@ic.01
2 жыл бұрын
Ma samo je puna energije. Ne treba joj to uzimati za zlo. Inače, od svih predavača, otišla je najšire i postavila najviše pitanja na koja ne postoje odgovori. Zato 5+ za njeno predavanje
@taskentlutsow2110
Жыл бұрын
Ženska se zove Kristina Šekrst.
C = 0 /0
Daljine su ne premostive za bilo koju civilizaciju zato je i njima i nama nebitno medjusobno postojanje