XIV. Ljetna univerzijada održana je u Zagrebu od 8. srpnja do 19. srpnja 1987. godine.
Nastupili su športaši iz 122 država svijeta, bilo je prijavljeno 6423 sudionika. Pamtimo je po simpatičnom logotipu i maskoti Zagiju Nedjeljka Dragića i po športskim objektima koji su tada izgrađeni (Košarkaški centar Dražen Petrović službeno je otvoren 30. lipnja 1987. ili obnovljeni.
Otvorenje Univerzijade umjetnički je oblikovao hrvatski etnolog, etnokoreograf i etnokoreolog Ivan Ivančan.
"Imali smo dosta tešku situaciju jer je Jugoslavija tada bila pod tihim sankcijama FISU-a jer je u Beogradu 1974. trebala biti Univerzijada koja je u posljednji trenutak otkazana. No, na tom sastanku u Bruxellesu glavni tajnik FISU-a Roch Campana sugerirao nam je da ipak pokušamo te da dođemo na njihovu prvu sljedeću sjednicu krajem 1982. u Rim. Taj sastanak je bio vrlo uspješan", prisjetio se Novosel otkrivajući i prvu tajnu u lobiranju, nakon kojeg je Zagreb dobio Univerzijadu u konkurenciji mnogo većih i uspješnijih gradova. Lobiranje za domaćinstvo Naime, početni trik se sada čini jednostavnim - zagrebačka delegacija uspjela je impresionirati gospodu iz FISU-a svojom rezidencijom. Kako Novosel ističe, u to vrijeme jugoslavenski ambasador u Rimu bio je jedan slovenski dužnosnik kojem je tadašnji 'prvi milicajac Jugoslavije' - savezni sekretar unutarnjih poslova Stane Dolanc, s kojim je Novosel bio u dobrim odnosima, naredio da im mora dati svoju rezidenciju na raspolaganje. A bila je to jedna od najljepših rezidencija u Rimu koju je, kako Novosel ističe, Mussolini svojedobno poklonio Paveliću, da bi je 1945. otkupio maršal Tito. "Te večeri organizirali smo prijem na kojem smo pustili i film o Zagrebu i impresionirali sugovornike. Tada je i počela naša akcija lobiranja za domaćinstvo Univerzijade u vrlo jakoj konkurenciji Indianapolisa, Brisbanea i New Delhija", ističe Novosel dodajući da su tada započeli 'fine' pripreme i obradu bitnih ljudi za dobivanje domaćinstva.
Novosel kaže da su napravili analizu svih ljudi koji donese odluke u FISU, njih dvadesetak, s posebnim naglaskom na njihove sklonosti, na način kako razmišljaju i zaključno - na koji način na koga mogu utjecati. "Imali smo sreće što je košarka bila jako utjecajna u studentskom sportu", kaže Novosel dodajući da je tako mogao iskoristi neke svoje kontakte i njihov veliki utjecaj. Tako Novosel navodi da je glavni savjetnik predsjednika FISU-a Jesús Hermida bio dobar prijatelj njegovog velikog košarkaškog prijatelja Španjolca Antonija Diaza Miguela, a utjecajni Amerikanac Nick Rodis bio je, pak, prijatelj njegovog velikog prijatelja Davida Gavitta, koji je svoje sunarodnjake iz Indianapolisa uvjerio da im je bolje ići na organizaciju Panameričkih igara 1987. nego Univerzijade. Novosel uz smijeh priča da je na taj način najjači kandidat i opasni konkurent Zagrebu sam izašao iz konkurencije. Na sličan način riješili su se i australskog Brisbanea. Zagrebačka delegacija s Australcima se susrela 1983. u kanadskom Edmontonu koji je bio organizator tadašnje Univerzijade. Po Novoselovim riječima, moćna delegacija Brisbanea u Edmonton je došla s čak 25 ljudi, na čelu s australskim ministrom sporta i s propagandnim materijalom koji je uključivao i torbe s već otisnutim napisom 'Sunshine Brisbane Universiade 1987.'. No, kako se kasnije ispostavilo, Australci su bili pomalo naivni u svojoj samouvjerenosti. 'Obrada' ključnog čovjeka "Kada mi se sekretar njihove delegacije požalio da ne znaju što da rade ta četiri dana do početka te Univerzijade, predložio sam da odu do Calgaryja, domaćina Zimskih olimpijskih igara 1988. I oni su to doista i učinili, otišli i ostavili nama slobodan teren i čak tri dana za obrađivanje bitnih ljudi kod glasovanja za domaćina iduće Univerzijade. Kod svakoga smo našli slabu točku. Zaključno, do donošenja odluke u Veneciji 1984. kome ide Univerzijada 1987. od 21 člana FISU-a koji su odlučivali imali smo podršku njih 14. No, najvažnija je bila 'obrada' ključnog čovjeka - Prima Nebiola, tadašnjeg predsjednika FISU-a.
"I uspjeli smo, napravili smo Univerzijadu", zaključio je Novosel otkrivši i kako je Univerzijada dobila maskotu Zagija. "Ideja se rodila na Tuškancu, u vrijeme posjeta Rocha Capmane, tajnika FISU-a. Kaže on da moramo imati i maskotu. Pomislih: Imamo vukove s Tuškanca za Cibonu, medvjede za hokejaše Medveščaka i u tom trenutku pred nas skoči vjeverica. E, ovo će biti naša maskota, vjeverica je prava zagrebačka životinja. No, tko je prvi predložio ime Zagi, stvarno se ne bih mogao prisjetiti", kaže Novosel pohvalivši logotip i maskotu Zagija legendarnog autora zagrebačke crtane škole Nedjeljka Dragića. S druge strane, Novosel je komentirao i urbane legende zašto je Univerzijada nosila znak Y, a ne U. "Najklasičniji znak Univerzijade je čisti U. Jasno je da su tada bili problemi s U.
#zagrebačkimemento #mementošetnjakrozvrijeme
FB kanal:
/ zagrebackimemento