#newyork #hrvatska #zagreb #vizijahrvatske #emisija #podcast #hrvatskiradionewyork
0:49 Uvod u emisiju Barbare Grgić
1:40 Prije skoro godinu dana izabrani ste za novog provincijala Hercegovačke franjevačke provincije. U Hrvatsku ste se vratili iz Chicaga, gdje ste obnašali dužnost kustosa Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji za Kanadu i Ameriku, koja je dio Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije. Za početak, recite nam kako ste reagirali kada ste prvi put saznali za činjenicu da se vraćate u Hrvatsku nakon toliko godina?
4:31 Prošle ste godine sudjelovali i na najvećem koncertu duhovne glazbe na ovim prostorima, Progledaj srcem, na kojem se čulo: "Eto ti što smo mi Hercegovci, kad je nama Chicago provincija"! Iako u šali, ima u tome dosta istine, zar ne?
5:55 Chicago ste svojim djelovanjem pretvorili u jedan od najjačih hrvatskih punktova u svijetu i kroz vašu su američku kuću prošle stotine i stotine hrvatskih svećenika i biskupa, političara i javnih djelatnika. No, idemo se vratiti na sam početak. Rođeni ste u Rami, a još kao dijete preselili ste se u Pleternicu, u kojoj ste završili osnovnu i srednju školu. Kako je izgledalo vaše samo djetinjstvo i rana mladost, je li se ičime dalo naslutiti da ćete jednog dana postati svećenik?
7:45 Kako je izgledalo vaše novačenje u franjevački red?
8:55 Kakav je bio vaš prvi susret s Amerikom?
10:10 Godine 2000. ste zajedno sa fra Robertom Jolićem u 20 dana odlučili proći kroz SAD, a dojmove sa svog putovanja zapisali ste u knjigu. Neke od tih priča dostupne su i na portalu Moja Domovina, a kada ste bili u Las Vegasu napisali ste: “U ovom gradu kao da Bog ne stanuje. Babilon je ovdje sa starim Rimom, Egiptom i Grčkom doživio svoju reinkarnaciju. Ovdje je čovjek pokazao da može biti savršen - u gradnji, ludosti i grijehu”. Što su najgore stvari što ste vidjeli u svojih 30 godina u Americi?
14:45 Životne priče hrvatskog čovjeka u iseljeništvu obilježile su vaš rad. Postoje li priče koje biste željeli zaboraviti?
16:02 Svojedobno ste rekli da Hrvatska i druge zemlje Balkana nikada nisu izašle iz komunizma?
17:00 Tijekom priprema za naš današnji razgovor, naišla sam na znanstveni rad Ivana Cifrića s Odsjeka za sociologiju s FFZG na temu “Javna uloga svećenika i odnosi između vjerskih zajednica”. U članku se iznose rezultati empirijskog istraživanja o nekoliko važnih pitanja, a jedno od njih je i svjetovna uloga svećenika. Pod sekularnim aktivnostima, navedene su uloge poput ministra u vladi, rektora i sveučilišta i člana političke stranke. 75% ispitanika takve uloge svećenika drži nepoželjnim. Koji je vaš stav - ima li za svećenike mjesta u politici?
19:06 Citirat ću dio jedne vaše pjesme, koja je zapravo parafraza libanonskog pjesnika Halila Džubrana: "Tvoja je Hrvatska trn u tvom oku, obojan bojama tuđih snova, lažnih mitova, plaćenih pera, govora laži i veličanja nepravedne povijesti. Moja je Hrvatska zemlja pravednika i patnika, Stepinca i Bušića, Radića i Zadre, nesebičnih branitelja, ljubitelja istine, praktičara ljubavi, zagovornika praštanja i svih onih koji nikada mržnju ne upoznaše", rekli ste jednom prilikom. Neosporna je činjenica da u Hrvatskoj vlada podjela i dan danas - dijelimo se na lijeve i desne, na Južnjake i Sjevernjake, na Hajdukovce i Dinamovce,... . U čemu leži taj korijen podjele u Hrvatskoj?
21:40 George Orwell je u svom djelu “1984.” napisao: "Onaj tko kontrolira prošlost, kontrolira budućnost. Onaj tko kontrolira sadašnjost, kontrolira prošlost". Vi ste, na tragu toga, prije nekoliko godina napisali i jednu kolumnu pod nazivom “Hrvati su izgubili priču!” u kojoj pišete: “Hrvatska scena potonula je toliko duboko da je samo potvrđivanje istinitog i govor istine najvažnija dužnost svake inteligentne osobe”. Koje istine Hrvatska u 2023. godini osporava? Što je i dalje iskrivljena prošlost?
25:15 Brine li se Hrvatska dovoljno za Hrvate u BiH?
26:00 Novi podaci iz popisa stanovništva 2021. godine, koje je objavio Državni zavod za statistiku, pokazuju značajne promjene u broju i udjelu katolika, agnostika i ateista u Hrvatskoj, pri čemu je posebno uočljiv pad broja katolika, kojih je nešto manje od 640.000 nego 2011. godine. Udio katolika u ukupnom broju stanovnika 2011. godine bio je 86,28 posto, a na popisu 2021. ima ih 78,97 posto, što je 7,3 posto manje. Zbog čega konstantno pada broj ljudi koji se izjašnjavaju kao katolici?
28:14 U jednoj svojoj kolumni za Moju Hrvatsku pisali ste i o bijelim i crvenim početnim poljima i na šahovnici. Do kojih ste saznanja došli i zašto se početno bijelo polje drugačije poima u Americi, a drugačije u Hrvatskoj?
32:40 Jesu li vas ljudi zvali karizmatikom i što znači imati karizmu?
42:45 Pročitajte što vam piše u New York Timesu i znat ćete što će vam doći kod vas u sljedeće dvije godine”. Komentirajte nam.
Voditeljica: Barbara Grgić
Kreativa i produkcija: Prilika Grupa - www.prilika.group
Za: Hrvatski radio New York