Uloga seljaka u rađanju srpske demokratije - profesor Slobodan Antonić

U periodima krize svako društvo se vraća svojim korenima. Nakon višedecinjskog prekrajanja i krivotvorenja, razumeti srpsku istoriju nije jednostavno, a jedna od posledica je kolektivna zbunjenost. Engleski putopisac Herbert Vivijen u svom prikazu Srbije s kraja XIX i početka XX veka piše o Srbiji:
"U toj zemlji seljaka nema nijednog milionera - čak ni u dinarima, ali se sa druge strane ne mogu videti obeležja civilizacije kao što su glad, rite i beskućnici. U Srbiji je ostvaren ideal najvećeg dobra za najveći broj ljudi. Ono malo što želi srpski seljak može sebi da priušti bez ikakvih problema"
U novoj lekciji naše Akademije političke filozofije, profesor Slobodan Antonić pojašnjava socio istorijske karakteristike i kontekst nastanka moderne Srbije.
Ne zaboravite da se prijavite na naš KZread kanal:
bit.ly/2UakaKi

Пікірлер: 18

  • @zorad80
    @zorad803 жыл бұрын

    Slusajuci ovo, iako se naravno mnogo toga u svetu promenilo za stotinak i vise godina, neverovatno je koliko smo se promenili kao narod za to vreme, naravno sve u negativnom smislu.

  • @thesljivo4101
    @thesljivo41013 жыл бұрын

    Ово је штета не објавити као књигу са детаљним навођењем извора.

  • @CAAS_YT

    @CAAS_YT

    3 жыл бұрын

    Dosta toga možete pronaći u knjizi "Srbi 1903 - 1914: Istorija ideja", koju je priredio prof. Miloš Ković, u poglavlju "Demokratija", koje je napisao prof. Slobodan Antonić. On inače na odeljenju za sociologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu drži kurs "Sociologija izbora", a na predavanjima temeljno obrađuje pitanje demokratije i izbora u Srbiji, od njenih začetaka do danas. Ukoliko budete u prilici, toplo Vam preporučujemo da ih ispratite, jer su predavanja otvorena. Inače se i sami nadamo da će profesor jednog dana napisati celovitu studiju na tu temu (što smo mu već predlagali). Pozdrav!

  • @zorad80

    @zorad80

    3 жыл бұрын

    Evo ovde jedan tekst prof. Antonica na ovu temu: scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0085-6320/2014/0085-63201404421A.pdf

  • @thesljivo4101

    @thesljivo4101

    3 жыл бұрын

    Hvala puno. Knjigu sam naručio već :)

  • @stevanvukov8777
    @stevanvukov87773 жыл бұрын

    Ovo treba da se pusta za sretenje pa da vide svi. Objasnjeno lepo ko smo i kakvi treba opet da nzdemo

  • @acamiln8354
    @acamiln83543 жыл бұрын

    Prvo da odgovorim, pa posle da odgledam, ali nemam vremena da gledam sada, a ne mogu da odcutim naslov. :) Nisam ja pobornik demokratuije i meni uopste nije jasno sta je to. Ako cu posteno ja POJMA nemam sta je demokratija. Ono sto znam je da se slusa ko najbolje vodi imanje, moze da mu se predlozi da se nesto uradi drugacije, pa ako on prihvati ili vidi da je pametno da se tako uradi, ako kaze da ne valja, onda tako. Kome s ene svidja neka s eodeli i radi sam kako hoce. Odeliti kod selja znaci da sin dobiej svoje imanje od oca i radi nezavisno od oca. Znam da sujeta tu nije postojala niti negativna selekcija. Zasto? Pa pomrece od gladi ako bude negativna selekcija. Poenta je da se nadju dovoljno pametnih zajedno tako da se najpametniji slusa, a poneko predlozi sta misli da vredi. Ja tu ne vidim nikakvu demokratiju, niti slobodu govora, niti bilo kakvo filozofiranje o vladavidi ili odlucivanju naroda/clanova porodice,... Demokratija zavlacenje ljudi od pravih vrednosti.

  • @danilogligoric8714
    @danilogligoric871427 күн бұрын

    SJAJNO!!!

  • @acamiln8354
    @acamiln83543 жыл бұрын

    Demokratija?? :) Znate li da u jednom gradu u Misuriju u Americi do pre 50 godina opstina nije ni postojala, ni skupstina. Neki najbolji domacini, najbogatiji, ako hocete ih nazovite se sastajali jednom u dva meseca da vide sta ce da se radi i to je to. Sada im je posao da se SVAKOG bogovetnog dana sastaju i odlucuju o necemu. To je ludost.

  • @stankocicovacki3665
    @stankocicovacki366511 ай бұрын

    Управо тако сви смо ми са села пореклом где су наши дедови били честити домаћини и оставили ду нам нешто у аманет

  • @acamiln8354
    @acamiln83543 жыл бұрын

    Ne bih se ja hvalio toliko demokratijom u Srbiji. Poslednji kanton u Svajcarskoj koji ej dozvoli zenama da glasa je bilo 1990. godine, tako nesto. Amerika je dozvolila zenanm da glasaju 1920. Ako pogledamo kada je Amerika naparvila bum, to je do 1940. godine. Posle vec i ne nesto. Nema demokratije, ima samo pametnog i postenog dogovora medju ljudima.

  • @jugoplastika45
    @jugoplastika453 жыл бұрын

    Азбука је у Београду забрањена 1916 године (Наредба Аустроугарског Војног генералног гувернанта у Србији Одељ. 8 бр.597 Рес.1916. Предмет: Укидање Ћирилице = Београд. 12. јун 1916: Чачак, јула 1916. Забрањене ћирилица и шљивовица - окупационе власти у Чачку претресле су књижаре тражећи читанке на ћирилици, без успеха. Два дана касније, у поновљеном претресу, у књижари Миливоја Жиловића пронађене су и заплењене две ћириличне књиге. Службено писмо у овом месту било је искључиво латиница, печати окупационих власти имали су натписе само на немачком и хрватском - „Гемеиндеамт“ и „Поглаварство општине“ - а још маја исте године наређено је да се користи искључиво грегоријански календар.). Јер то професоре неки Zentar(a) za самокрес, a све то на Пантофчаку или на Илици * *то мора да је део из оне песме: На улици на Илици састали се Centarovnici Састали се, па говоре, Петокраку да обнове. Петокраку, јер так ваља, Она иште Стеву (Крајачића) краља. Она даде њином роду Ножекање па да боду. Ој, усташе са Илице Збијајмо их све у жице. Збијајмо их, све до једног, Турајмо им јарам за врат. Па Centarovnici несретни поред професора на овом каналу скоро сви делују као дуо Жике Обретковића и Јупитеријанца у склепаној НВО мелодији. Prosim vas ljepa, pa za kaj 'rvacka abeceda. Pa za kaj nemrete barem glagoljicu pisati ?

Келесі