Pokljuka je visoka kraška visoravan obrasla šumom u Julijskim Alpama. To je najveće kružno šumsko područje u Nacionalnom parku Triglav. Dug je 20 km i skoro toliko širok. U rasponu od 1000 do 1400 m nalazi se oko 6300 ha šuma u kojima dominira smreka.
Surova površina skrivenih ponora, obraslih grebena i vrtača i dolina ostatak je djelovanja poključkog ledenjaka. Iza njega su ostale poključke bare i raskvašena, teško prohodna šumska područja. Čretovi pripadaju najjužnijim visokim cretovima u Europi.
Prevladava alpska klima ili visinska klima planinskih visoravni i dolina. Za visoravan su karakteristične obilne oborine, kratko vegetacijsko razdoblje, dugotrajan snježni pokrivač i veliki temperaturni ekstremi s hladnim točkama. Količina padalina opada od zapada prema istoku. Najviše ih ima u podnožju Debele Peči (do 3000 mm godišnje). Prosjek varira između 1900 i 1300 mm. Najkišovitiji mjeseci su: rujan, listopad, travanj i svibanj, siječanj i veljača su dosta suhi.
Pokljuka je polazište mnogih planinskih staza u visoravni Julijskih Alpa. Stoka pase na obodima golemih šuma na mnogim drevnim planinama, a putnik se može okrijepiti čašom domaćeg kiselog mlijeka, svježeg sira ili kušati maslac i sir napravljen na planini. Svaka planina je nešto posebno, a tipične su drvene kolibe pokrivene šindrom, pažljivo smještene u prirodnom okruženju. Proizvodnja drvenog ugljena u ugljenokopima zanimljivo je turističko oživljavanje tradicije i sjećanje na događaje iz ne tako davne prošlosti 19. stoljeća, kada je ugljen bio glavni energent za talionice željezne rudače. Zimi je Pokljuka prekrivena debelim snježnim pokrivačem, ali pristupne ceste iz smjera Bleda i Bohinja su lako dostupne. Žičare pored Sport hotela Pokljuka, pored pansiona Jelka, ispod Viševnika upotpunjuju ponudu uređenih staza za skijaško trčanje koje prolaze kroz smrekove šume. Pokljuka je zimi domaćin međunarodnih natjecanja u biatlonu (uključujući Svjetski kup).
Kulturno-povijesne znamenitosti Uredi župna crkva sv. Križa na Koprivniku, graditeljska baština pašnjaka (obnovljeni Knoflnov stan u Goreljeku), ostaci srednjovjekovnog rudarstva (planina Klek, Rudno polje, planina Lipanca). Na području Goreljka nalaze se 2 spomen obilježja. Groblje boraca 3. bataljuna Prešernove brigade predstavljaju kameni zid i četiri granitne kocke boraca Gradnikove brigade palih 15. prosinca 1943. godine. Autor uređenja groblja je Edo Ravnikar. U blizini je i spomenik palim.