No video

Stoljeća Bosne Srebrene - dokumentarni film (1988) - 1. dio

Dokumentarni film "Stoljeća Bosne Srebrene". Film je snimljen i emitiran prigodom obilježavanja 700. obljetnice dolaska franjevaca u BiH. (VHS)

Пікірлер: 57

  • @ramsaysnow9196
    @ramsaysnow91969 жыл бұрын

    Fra Nikola Lasvanin Bela, drugi toga imena kralj ugarski, Slip(i) imenovan, sin Alme hercega, komu je stric njegov Koloman učinio oči izvaditi, sveto i pravedno vlada. On i zadobi Ramu u gornjoj harvatskoj zemlji, koja se sada Bosna imenuje, i zato svi njegovi namisnici zovu se kralji Rame to jest Bosne"

  • @daniMo555
    @daniMo5557 ай бұрын

    Ovo je prava istinita Bosna, voljeli ili ne. Ovi njeguju bosansku kulturu prije osmanlija. Kulturu nasih pradjedova. Pozdrav od bošnjaka.

  • @ib368

    @ib368

    21 күн бұрын

    Bravo, neko ko shvati što je Bosna i bosansko! 😊 Pozdrav od Bosanca iz Švedske

  • @ramsaysnow9196
    @ramsaysnow91969 жыл бұрын

    Znameniti turski povjesničar Aali, rodom iz Galipolja, koji je 30 godina u Bosni na dvoru valija boravio, pise o Bošnjacima, u prvom redu bosanskim muslimanima iduće: »Što se tiče plemena Hrvata, koji se pripisuje rijeci Bosni, njihov se značaj odražuje u veseloj naravi; oni su po Bosni poznati i po tekućoj rijeci prozvati. Duša im je čista, a lice svijetlo; većinom su stasiti i prostodušni; njihovi likovi kao značajevi naginju pravednosti. Golobradi mladići i lijepi momci poznati su (na daleko) po pokrajinama radi naočitosti i ponositosti, a daroviti spisatelji kao umni i misaoni ljudi. Uzrok je ovo, što je Bog - koji se uzvisuje i uzdiže - u osmanlijskoj državi podigao vrijednost tomu hvaljenom narodu dostojanstvom i čast njihove srece uzvisio kao visoki uzrast i poletnu dušu, jer se među njima nasilnika malo nalazi. Većina onih, koji su došli do visokih položaja (u državi) odlikuje se velikodušjem to jest čašću i ponosom; malo ih je, koji su tjesnogrudni, zavidni i pohlepni. Neustrašivi su u boju i na mejdanu, a u društvu, gdje se uživa i pije, prostodušni. Obično su prijazni, dobroćudni i ljubazni. Osobito se odlikuje ovo odlično pleme vanrednom ljepotom i iznimnim uzrastom... Bez sumnje Bošnjaci, koji se pribrajaju hrvatskom narodu, odlikuju se kao prosti vojnici dobrotom i pobožnosti, kao age i zapovjednici obrazovanošću i vrlinom; ako dođu do časti velikih vezira u upravi su dobroćudni, ponosni i pravedni, da ih velikaši hvale i odlični umnici slave« (Tarihi Aali, sv. IV., knj. I., str. 12; prijevod dr. Safvet-bega Bašagića u Gl. Zem. Muzeja 1912., 6-7.).

  • @elvirrekanovic5178

    @elvirrekanovic5178

    5 жыл бұрын

    Jebote on u guxicu mi smo bosnjaci medede

  • @ramsaysnow9196
    @ramsaysnow91969 жыл бұрын

    Laonik Halkokondyles (o. 1432-1490), rodom Grk iz Atene, bio je učen humanist i dobar poznavalac prilika svoga doba na Balkanu i u turskom carstvu. Napisao je suvremenu Povijest Turske na osnovu onoga, što je sam vidio, a djelomično i prema pisanim izvorima. Osim grčkoga govorio je turski, a kako se čini, poznavao je i slavenske jezike: bugarski, srpski i hrvatski. Njegova je slaba strana vremenoslovlje, on naime rijetko spominje godine i dane, a i onda, kada ih navodi, nije u tome uvijek pouzdan. Inače on je istinoljubiv, nepristran i dobro obaviješten o stvarima, o kojima piše. Halkokondyles u svom djelu više puta spominje Bosnu i narod, koji u njoj živi. Prema njemu Slaveni se na Balkanu dijele u tri različita naroda: Bugare, Srbe i Hrvate, koje on prema tadanjem humanističkom običaju naziva starim klasičnim imenima: Mezeji, Tribali i Iliri. Halkokondyles ime Tribala, pa i Ilira, negda uzimlje u širokom značenju tako, da tim imenima označuje sve južne Slavene uopće. Ali kada pobliže i stvarno govori o hrvatskim i srpskim vladarima, pokrajinama i mjestima, tada on uvijek Srbe nazivlje Tribalima, a Hrvate Ilirima. U svakom slučaju ta je razdiobna granična rijeka ležala istočno od grada Bobovca. Po Halkokondilesu Iliri, tj. Hrvati, žive zapadno od Drine do Jadranskoga mora, koje on po tadašnjem običaju zove Jonsko more, te od Dubrovnika do Istre. Sva Bosna neposredno prije njezina pada pod Tursku i za vrijeme zaposjednuća bila je naseljena isključivo Ilirima, naime narodom istovjetnim s onim, koji je tada živio u današnjoj Dalmaciji do Istre, a to znači Hrvatima. I zemlje Sandaljeve, kako Halkokondyles zove široku oblast, kojom je u njegovo vrijeme vladao Herceg Stjepan, sinovac i nasljednik Sandaljev, smješta on u Ilirik. I u toj zemlji živi isti narod, kao onaj uz dalmatinsku obalu do Istre, a to su bili Hrvati. Bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića (1461-63) Halkokondyles zove kraljem Ilira, tj. Hrvata, jer je Stjepan stvarno vladao većim dijelom tadašnjih hrvatskih zemalja. On dapače veli, da neki u njegovo vrijeme Ilire nazivlju Bošnjacima, a to radi toga, što je u Bosni stolovao kralj, koji je imao u svojoj državi većinu Ilira, tj. Hrvata. Svjedočanstvo Halkokondilesovo ima posebnu vrijednost, jer nam ono opisuje etničko stanje Bosne i Hercegovine neposredno prije pada pod Tursku, s kojom dolazi u zemlju jak priljev stranoga narodnoga življa.

  • @AnAncient76

    @AnAncient76

    4 жыл бұрын

    Kojim Hrvatima? Bosna nije Hrvatska niti je kad bila, niti su Bosnjaci Hrvati. Kao sto Dalmatinici, Istrani, Slavonci nisu Hrvati. I koji hrvatski i srbski jezik kada u to vrijeme nisu postojale te drzave niti jezici. Hrvatska kakvu danas imas nikad nije postojala dok je nije Tito stvorio. Jedina drzava/banovina, pa kasnije kraljevina tih vremena je Bosna. A da nisu Turci ovamo dosli, sve ovo bi se danas zvalo Bosna.

  • @ramsaysnow9196

    @ramsaysnow9196

    2 жыл бұрын

    Glupost! Hrvatski se spominje 200 godina prije srbskog a hrvatsko kraljevstvo da nespominjem. Gle to mogu tupit vama u srbiji jer ste neobrazovano sumsko stanovnistvo ali svugdi u svijetu po enciklopedijama pise ovo sta ti ja kazem! Sretno!

  • @kulinbeg1492

    @kulinbeg1492

    2 жыл бұрын

    @@AnAncient76 Upravo tako sokole.Od Triglava do Djevdjelije Bosna i u njoj Bosnjaci....

  • @davormestrovic5317

    @davormestrovic5317

    2 жыл бұрын

    @@AnAncient76 koja budala ne zna da i danas postoje jezici naroda koji nemaju svoje drzave? i jebo te Tito i njegova JNA koja bi vas zatrla da vam nije bilo Hrvata, izrode bez korijenja!

  • @nebojsesmrtiseneboj9900

    @nebojsesmrtiseneboj9900

    Жыл бұрын

    Pjan ili šta..samo Bosna postoi.. hrvatska i Srbija ne.ne.ne nepostoje..do Berlinskog kongresna..gdje su vam omču zavezali oko vrata nacijama koje nepostoje..samo Bosna tj ILIRIKUM svetu zemlju..ari na ruševinama osniva Bosnu pa do Kotromanića koji je na Kosovu porazio Lazara hebljanovoća koji se borio za grke protiv pravivjernika prve crkve pravovjerac taj sam...gledaj smutljivci stećak dobe oči..i Biblija Babilon Kur'an Kurjak....div ko si ti mali zgoljo..ima stećak mi je dokaz za sve simbole pokrali sa STEČKA.. Babilonu sluze..

  • @azizelwir8789
    @azizelwir87893 жыл бұрын

    Braca Fratri cuvari Bosanske Istorije, Rodoljubi...

  • @lucinavrbas
    @lucinavrbas11 жыл бұрын

    hvala ti na ovom videu jakolijep i poucan istinit pozdrav SVETI IVO POMOZI NAS MOLIMO TE

  • @ramsaysnow9196
    @ramsaysnow91969 жыл бұрын

    Nezadovoljan o tom drča v Bosnu: Hrvacku zemlju: i v Slovinsku" (Šimun Kožičić Benja, Zadar, oko 1460.- 1536.)

  • @filomenaj4662
    @filomenaj4662 Жыл бұрын

    Bosna nikad nije ni imala bolju izložbu

  • @ramsaysnow9196
    @ramsaysnow91969 жыл бұрын

    "Gospodo, ja sam Hrvat i hrvatski nacionalist, i ne samo da sam ja Hrvat i hrvatski nacionalist, nego su bosanski muslimani kao cjelina Hrvati, dio hrvatskog naroda" - Džafer-beg Kulenović

  • @elvirrekanovic5178

    @elvirrekanovic5178

    5 жыл бұрын

    He he tako I srbi kazu ja sam bosnjak a musliman po vijeri,a dobro se zna zasto su franjevci dolazili u bosnu pokrstavali stanovnistvo ,,znaci nista mejmamo sa hrvatima ..

  • @alennygma446

    @alennygma446

    4 жыл бұрын

    @@elvirrekanovic5178 E moj ti ... Osmanskoturski povjestnik Aali (1542.-1599.), rodom iz Galipolja, trideset je godina živio u Bosni na dvoru bosanskih valija (namjestnika). U svomu djelu Tarihi Aali on piše (prijevod dr. Safvet-bega Bašagića): "Što se tiče plemena Hrvata, koji se pripisuje rijeci Bosni, njihov se značaj odrazuje u veseloj naravi; oni su po Bosni poznati i po tekućoj rijeci prozvati. Duša im je čista, a lice svijetlo; većinom su stasiti i prostodušni; njihovi likovi kao značajevi naginju pravednosti. Golobradi mladići i lijepi momci poznati su (na daleko) po pokrajinama radi naočitosti i ponositosti, a daroviti spisatelji kao umni i misaoni ljudi. Uzrok je ovo, što je Bog - koji se uzvisuje i uzdiže - u osmanlijskoj državi podigao vrijednost tomu hvaljenom narodu dostojanstvom i čast njihove sreće uzvisio kao visoki uzrast i poletnu dušu, jer se među njima nasilnika malo nalazi. Većina onih, koji su došli do visokih položaja (u državi) odlikuje se velikodušjem to jest čašću i ponosom; malo ih je, koji su tjesnogrudni, zavidni i pohlepni. Neustrašivi su u boju i na mejdanu, a u društvu, gdje se uživa i pije, prostudušni. Obično su prijazni, dobroćudni i ljubazni. Osobito se odlikuje ovo odlično pleme vanrednom ljepotom i iznimnim uzrastom... Bez sumnje Bošnjaci, koji se pribrajaju hrvatskom narodu, odlikuju se kao prosti vojnici dobrotom i pobožnosti, kao age i zapovjednici obrazovanošću i vrlinom; ako dođu do časti velikih vezira u upravi su dobroćudni, ponosni i pravedni, da ih velikaši hvale i odlični umnici slave" (Krunoslav Draganović - O. Dominik Mandić, Herceg-Bosna i Hrvatska, Laus, Split, 1991.).

  • @ramsaysnow9196

    @ramsaysnow9196

    3 жыл бұрын

    @@elvirrekanovic5178 pa budi sta oces! Kulenović je bio to a ti si nesta drugo.

  • @kulinbeg1492

    @kulinbeg1492

    2 жыл бұрын

    A sta je Dafer drugo tad mogo reci.Bosnjaci su prezivjeli bas zato sto ih je bilo i u Ustasama i Cetnicima i partizanima....

  • @davormestrovic5317

    @davormestrovic5317

    2 жыл бұрын

    @@elvirrekanovic5178 i ti isto mijesas vjeru i naciju

  • @colddarkness1798
    @colddarkness17989 ай бұрын

    Deus Vults Bosane

  • @whitedragon6193
    @whitedragon619311 жыл бұрын

    Bosan je uvjek bila dom Bosnjacima i Hrvatima

  • @bbteamcs

    @bbteamcs

    2 жыл бұрын

    Bosnjak je samo hrvatsko prezime a ti si musliman

  • @ramsaysnow9196
    @ramsaysnow91969 жыл бұрын

    Svagda nam bilo Ime Isusovo u pomoć, i ob dan i ob noć, i Prisveto Trojstvo i Divica Marija naša pomoćnica i Sveti Jerolim, Sveti Juraj Mučenik, Sv. Ilija, naše zemlje protekturi, Bosne, Ercegovine, Hrvata i svega slavnoga slovinskoga naroda i jezika hrvatskoga, molite se za nas" Ivan Filipović Grčić: "Pisma koja se piva iliti kanta po epistoli na misi svake nedilje četvrte u misecu, što u jedni strana zovu Mladu nedilju", Sinj-Venecija, 1704.

  • @kulinbeg1492
    @kulinbeg14922 жыл бұрын

    Jel ono i Kacavenda medju prisutnima...

  • @bruda1142
    @bruda11422 жыл бұрын

    Bošnjački Katulici ❤️❤️❤️🇧🇦🇧🇦🇧🇦

  • @bosnianmapper403

    @bosnianmapper403

    2 жыл бұрын

    @@peroivos391 sjeti se Ivana Franje Jukića, Antuna Kneževića, Martina Nedića, Jakova Baltića i dr i njihovoj bošnjačkoj nacionalnoj ideoloviji

  • @bosnianmapper403

    @bosnianmapper403

    2 жыл бұрын

    @@peroivos391 Ako si išta čitao o navedenim franjevcima znao bih da su se oni izjašnjavali kao Bošnjaci. Bili su među ideolozima bošnjaštva tj. bošnjačke tradicije zajedništva u 19. vijeku. Sigurno najpoznatiji među njim jesu Knežević i Jukić koji su uvijek isticali da u Bosni živi jedan narod - Bošnjaci. Nemaju nikakve veze sa horvatima P.S. Nije ič nego ić, bem te nepismena

  • @bosnianmapper403

    @bosnianmapper403

    2 жыл бұрын

    @@peroivos391 Druze, tebi ne ide gramatika kamoli historija

  • @gipsybulldog3286

    @gipsybulldog3286

    2 жыл бұрын

    @@bosnianmapper403 bosnjak je regionalni naziv za hrvate iz bosne. Vi ste to uzeli prije 30 godina :D

  • @bosnianmapper403

    @bosnianmapper403

    2 жыл бұрын

    @@gipsybulldog3286 Nije tačno. U srednjem vijeku etnonim Bošnjanim se odnosio na stanovnistvo svih oblasnih podrucja Bosne (Usora i Soli, Donji krajevi, Hum, Trebižat, Uskoplje, Neretva itd.) Kao dokaz iznosim ti jednu povelju bana Stjepana II Kotromanića u kojem daje velikom knezu Grguru Stjepaniću u nasljedstvo pet sela za uslugu što je sigurno doveo buducu suprugu iz Bugarske. Napisana oko 1326 godine Veci sadrzaj povelje nije bitan nego cu ti napisat samo kraj povelje koji se odnosi na Bošnjane: "...A tomu su svjedoci *dobri Bošnjani* : tepčija Radoslav i s bratijom, Hlap i s bratijom, Vuk Štitković, vojvoda bosanski, s bratijom, knez Dabiša Berojević s bratijom, knez Dragoš Zorinović s bratijom, *od Zagorja* župan Poznan Puričić s bratijom, *od Neretve* Vuk Vučković a bratijom, *od Rame* knez Ostoja Pribojević s bratijom, *od Dumna* vojvoda Bogdan i s bratijom, *od Donjih kraja* župan Porodaš s bratijom, *od Usore* svjedok Vojko, vojvoda usorski, i s bratijom, knez Vitan Tihoradić, i s bratijom, *i Soli* župan Budoš i s bratijom, *a od Trebotića* župan Ivahn i s bratijom, Goisav Obradović i s bratijom. A tomu je pristav od dvora Vukosav, sin tepčije Radoslava. *A ko bi ovaj naš zapis potvorio, bio naš nasljednik ili bio inoplemenik, da je proklet od Oca i Sina i Svetoga Duha i od dvanaest apostola i od [sedamdeset] izabranih* " (...) (Codex diplomaticus regni bosnae, str. 73) U povelji kralja Stjepana Ostojića kojom potvrđuje povelje ranijih vladara Dubrovčanima pisano 1419. godine stoji sljedece: ..."A tomu su svjedoci naši dobri Bošnjani - od Bosne vojvoda Petar Pavlović s bratijom i vojvoda Kovač Diničić s bratijom i knez Batić Mirković s bratijom; od Humske zemlje vojvosa Ivko Semković s bratijom i vojvoda Pavo Jurjević s bratijom; od Donjih kraja knez Juraj Vojsalić s bratijom; a od dvora pristav kraljevstva mi dvorski, knez Vukac Vukotić s bratijom i knez Vuk Rogatić s bratijom..." (Codex diplomaticus regni bosnae, str.381) Evo jedna povelja bosanskog bana Stjepana II Kotromanica - sporovi s Dubrovnikom "Godine 1332, 23 oktobra, privilegija bana Stjepana za plaćanje i izlazak iz dugova u Bosnu sa zakletvom i za okončanje rata, u Dubrovniku, šestog mjeseca. U ime Oca i Sina i Svetoga Duha! Ovo je pisano od rođenja Sina Božija 1332. ljeta, 15 indikta, augusta mjeseca 15. dan, na Svetu Mariju: gospodin ban Stjepan utvrdi zakon koji je prvo bio između Bosne i Dubrovnika, da zna svaki čovjek koji je zakon prvo bio. Ako ima Dubrovčanin koju raspravu s *Bošnjaninom*, da ga pozove pred gospodina bana ili pred njegova vladaoca i da ne bude odgađanja odgovora. Ako *Bošnjanin* izjavi da nije dužan, da mu se odredi prisegnuti s petericom koju god postavi banov rod. Ako se prigodi da je taj od banova roda, neka su mu porotnici koji god od njegova plemena. A to neka se zna da ne može ni taj od toga pobjeći, niti pred ma kim drugim može prisegnuti. Ako li optužuje *Bošnjanin* Dubrovčanina, neka ga pozove na postupak pred Dubrovčane. Ako poriče, da mu se odredi prisegnuti s petericom koji su u Bosni, s kojim mu volja, a Dubrovčanin da može izbjeći osudu (ako prisegnu) trojica (od pet). Ako li preuzmu krivnju za koju ga je otpužio *Bošnjanin*, da također ne bude odgađanja Dubrovčaninu. Koji su u Bosni, da su im i porotnici u Bosni, a koji u Završju, također u Završju, a koji su porotnici drugima u Završju, također da su porotnici i *Bošnjaninu* s Dubrovčanima. A ko od Dubrovčana ubije ili posiječe u Bosni, ili *Bošnjanin* Dubrovčanina, pravda da se vrši pred gospodinom banom, a osuda da ide banu za njih. Ako bude svađa *Bošnjanina* s Dubrovčaninom u Dubrovniku, da sudi knez dubrovački i sudije, a globa da ide Općini. Ako ima svađu Dubrovčanin s drugim Dubrovčaninom u Bosni, gospodin ban da ne vodi o tom brigu. Ako li se pozovu pred bana, da krivac da globu u koju se osude gospodinu banu. Ako *Bošnjanin* uhvati Dubrovčanina zbog konja, a on bude ukraden ili zaplijenjen, a kaže Dubrovčanin: "Konj je moj vlastiti"; ili: "Kupio sam ga, ne znam od koga", ili ispriča od koja je kupljen, neka izvoli prisegnuti s petericom, da bude čist od duga. I ako *Bošnjanin* bude dužan, a pobjegne iz Bosne s dugom, da mu nije vjere ni ruke od gospodina bana. I ako *Bošnjanin* uzme dobitak dubrovački na vjeru, a isprava bude u Dubrovniku, ako knez i sudije pošalju da je dokument, da je vjerodostojan, neka plati Dubrovčaninu i bez pristavštine(...). "Na dnu lijeve margine: Pitanje između Dubrovčana...umiriti... Bošnjani." (Codex diplomaticus regni bosnae, str. 79) Evo da cujemo jednu Tvrtkovu povelju iz 1366 gdje sebe titulise bana Bosne i gdje spominje Bošnjane Tvrtko I daruje vojvodi Vukcu Hrvatinicu grad Sokol sa cijelom župom Plivom Prozor u Rami, 13 august 1366 godine "U ime Oca i Sina i Svetoga Duha, amin. Ja, rab Božiji i svetoga Grgura, a zvani gospodin ban Tvrtko, sin gospodina kneza Vladislava, a sinovac velikog i slavnoga gospodina bana Stjepana, milošću Božijom gospodim mnogim zemljama - Bosni i Soli i Usori i Donjim krajima i Podrinju i humski gospodin, učinih milost svoju gospodsku svojem vjernom sluzi po imenu vojvodi Vukcu Hrvatiniću, za njegovu vjernu službu u ono vrijeme kad se podiže na me ugarski kralj po imenu Ludovik i dođe u Plivu pod Sokol. I onda mi vojvoda Vukac vjerno posluži, i za njegovu vjernu službu dadoh mu grad u Plivi po imenu Sokol sa svom Plivom od međe do međe, od Uskoplja po Kratovujelu, od Dlamoča po Vitoraju, a od Lužaca od Račeve, a od Luke po Zlamenje. To dadosmo vojvodi Vukcu za plemenito, njemu i njegovu potomstvu, u vijeke, amin, bez ikakvog gospodskog dohotka. *A tomu su svjedoci dobri Bošnjani - knez Vlaj Dobrovojević s bratijom, kaznac Sanko s bratijom, župan Crnug s bratijom, župan Brajko Pribinić s bratijom, tepčija Vučihna s bratijom, knez Vlatko Obrinović s bratijom, tepčija Milat s bratijom. A od Usore su svjedoci vojvoda Tvrtko s bratijom, kaznac Stipoje Čelničić s bratijom, tepčija Sladoje Divošević s bratijom. A od Lužaca su svjedoci župan Stjepko Vuković s bratijom, župan Miltjen Hrvatinić a bratijom. A tomu je pristav knez Bogdan Bjelhanić od dvora, a od vladanija pristav je Dragoš Šantić.* *A ko će ovo poreći ili potvoriti, od nas ili od onih poslije nas, srodnika ili inoplemenika, da je proklet od Oca, Sina i Svetoga Duha i od Matere Božije i od četiri evanđelista i od dvanaest apostola i od sedamdeset i sedam izabranih Božijih i od svih bogougodnika, na ovom i na onom svijetu, amin"* (...) (Codex diplomaticus regni bosnae, str. 107) Završetak povelje kralja Tvrtka II u kojem potvrđuje ranije povelje Dubrovniku, napisano u Milodražju 18. augusta 1421. godine: "A svemu tomu svjedoci su naši dobri Bošnjani, vlastela i velmože rusaga bosanskoga: vojvoda veliki Kraljevstva bosanskoga vojvoda Sandalj s bratijom, i vojvoda Vukmir s bratijom, i župan Dragiša Diničić s bratijom, i knez Pribić s bratijom, i vojvoda Juraj Vojsalić s bratijom, a pristav dvorski, kraljevstva mi knez, Petar Klešić i knez Juraj Dragićević...." (Codex diplomaticus regni bosnae, str. 423) Prije 30 godina, tacnije u septembru 1993. g. u Sarajevu u hotelu Holiday Inn je vracen visestoljetni naziv Bošnjak. Ovaj narod u vrijeme Jugoslavije nije bio priznat zbog cega se ovo ime nije ni koristilo. Predlazem knjigu "Od tradicije do identiteta", dr. Muhameda Hadzijahica. Taman da nesto naucis iz historije. Lp

  • @anejnuhanovic1723
    @anejnuhanovic17237 жыл бұрын

    dobra ova vatikanska propaganda..bogumil forevaa

  • @ramsaysnow9196

    @ramsaysnow9196

    7 жыл бұрын

    Vatikanska propaganda made by TV beograd hahaha

  • @anejnuhanovic1723

    @anejnuhanovic1723

    7 жыл бұрын

    Ma niko nije bio na balkanu prije hriscana..

  • @bagsbani3495

    @bagsbani3495

    5 жыл бұрын

    @anej nuhanovic Tko je bio na Balkanu prije „hriscana“? Da nisu muslimani?

  • @noname-ly6ur

    @noname-ly6ur

    5 жыл бұрын

    @@anejnuhanovic1723 vi ste tek nastali ali bome i nestajete barem u bosni

  • @kulinbeg1492

    @kulinbeg1492

    2 жыл бұрын

    @@bagsbani3495 Jesu